HomePortfolio

Portfolio Arhiva - Tehnoprogres

Credibly reintermediate backend ideas for cross-platform models. Continually reintermediate integrated processes through technically sound intellectual capital. Holistically foster superior methodologies without market-driven best practices.
https://www.tehnoprogres.hr/wp-content/uploads/2022/08/loncar_denis-mjerenje-1280x640.jpg

3D tehnologije su kao i priroda – nešto prilagodljivo, neočekivano i spektakularno

Denis Lončar je kao student radio na projektu bolida, a nakon toga je Octaviju pretvarao u električni automobil. Danas je Tehnoprogresov aplikacijski inženjer kojega intrigira proizvodnja predmeta iz praha

Na faksu je radio automobilsku formulu, poslije električni automobil. Logičnim slijedom karijeru kreira u svijetu 3D tehnologije, u Tehnoprogresu. To je najkraći CV Denisa Lončara, našeg aplikacijskog inženjera.

Već dugo su 3D tehnologije sadašnjost – kaže usputno objašnjavajući kako se samo u 3D tehnologijama današnje ideje već sutra pretvaraju u gotov, opipljiv predmet. Denis 3D tehnologije uspoređuje s prirodom.

3D tehnologije odnosno 3D print za mene predstavljaju isto što i priroda – prilagodljivo, neočekivano, spektakularno. Kad posadimo neko stablo u prirodi,  prilikom sadnje ne znamo znati kako će ono izgledati, koje će sve oblike zauzeti.  Nakon nekog vremena dobit ćemo stablo koje će izdržati sve napore koji su pred njim, kišu, vjetar, sunce, ali i dalje će biti savršeno i na mjestu gdje ste ga posadili. Upravo to je za mene 3D print – kaže Denis Lončar. Pri kreiranju modela i tijekom trajanja tog procesa ne znamo kako će izgledati finalni model, ali nakon nekog vremena imat ćemo spreman, optimiziran model koji će nakon 3D printanja zadovoljiti sve funkcionalnosti koje su se postavile na početku njegova kreiranja modela ali i forme koje nisu tada bile vidljive. Upravo kao i u prirodi – opisuje Lončar. Pritom kaže kako danas, u digitalnom dobu, gdje se sve  nalazi na zaslonu računala i samim time je „neopipljivo“, u prostoriji do našeg ureda možemo imati 3D printer koji upravo te zamisli pretvara u stvarnost.

To je ono što svim industrijama treba za brz razvoj, mogućnost realizacije svake ideje, izgradnju prototipa ili upotrebljivih proizvoda. Kada se zamisli realiziraju na opisani način i nacrt u nekoliko sati postane stvarni predmet, onda to više nije budućnost, već fascinantna primjena znanosti. Do toga je Denis došao kroz dva spomenuta projekta, a u oba su korištene 3D tehnologije.

Na fakultetu u Rijeci Denis se uključio u grupu čiji je zadatak bio napraviti formulu, trkaći bolid koji se može natjecati. To je bilo sve što su imali. Sredstva, nacrte, sve što čini uspješan projekt morali su sami nabaviti.

Tijekom studentskog rada na formuli, jedan nas je poduzetnik opisao kao STEM na steroidima. Bio je u pravu. Naš je studentski automobil kreiran STEM tehnologijama jurio 130 kilometara na sat po stazi i opravdavao svoje postojanje pred sucima iz Ferarrija, Renaulta i drugih tvrtki. Nismo bili dečki iz garaže koji vole automobile nego studenti koji svoje znanje primjenjuju i u stanju su napraviti natjecateljsko vozilo koje prolazi rigorozne provjere – opisuje Denis Lončar projekt automobilske formule koji je vodio tijekom studija strojarstva na riječkom RITEH-u. To je najbolji projekt koji jedan student može iskusiti bez obzira na to što studira, da li se bavi marketingom ili ekonomijom, menadžmentom, strojarstvom ili nečim izvan toga. Bolid je projekt s kojim se odlazi na međunarodno natjecanje, ali to je ogromna priča, puno veća od automobila koji ubrzava do 100 km na sat za tri sekunde. Njemačka je ekipa, primjerice, nastupila s električnim bolidom koji je ubrzavao za svega sekundu i pol, brže od Formule 1 – opisuje Denis Lončar projekte na kojima je radio tijekom studija pokušavajući promijeniti pristup, da više ne budu samo studenti koji rade trkaći automobil nego ljudi koji primjenjuju STEM u svim aspektima. Projektu se priključio 2013. godine i tada im je motor izgorio, a Denis je sam sebi obećao da se neće više pojavljivati na natjecanju ako nije potpuno pripremljen. Na natjecanju u Italiji su 2017. godine bili 10. među više od sto momčadi, s motorom koji su kupili u kvartu, a koji je „trošio više ulja nego goriva“. Druge ekipe imale su motore izrađene posebno za njih u automobilskim tvornicama. Između ostalog, tada su u IZIT-u printali usis zraka i montirali ga na Yamahin motor od 600 kubičnih centimetara. Nakon diplome je otišao u PORIN.

,,Bi li radio električni automobil?“, glasila je poruka prijatelja kojom je Denis pozvan u riječku razvojnu agenciju, PORIN. Bio je to poziv za sudjelovanje u projektu izgradnje električnog automobila, a uz to i punionice za automobile. Tesla je tek stizao na europsko tržište, na cestama su se nalazili mali automobili, a u Rijeci su odlučili potpuno preraditi veliku Škodu Octaviju, izvaditi dizelski motor i s lokalnim proizvođačima napraviti električni automobil. Taj je projekt iznjedrio novu tvrtku koja je krenula s proizvodnjom električnog off road bicikla, a ja sam s razvojnom agencijom ušao u europski projekt rekonstrukcije i prenamjene industrijske Hale 14 u Proizvodni park Torpedo – centar aditivnih tehnologija na ovim prostorima – govori Denis o projektu u kojem je njegova uloga obuhvaćala rad s tom opremom kao i primjenu te opreme u različitim industrijama istodobno upoznavajući javnost o mogućnostima 3D tehnologija.

Torpedo je danas prepun razne opreme kako bi svi zainteresirani mogli tamo 3D printati ono što im treba i upoznati se s novim tehnologijama – kaže Denis. Uslijedio je poziv iz Tehnoprogresa i zato je sada u 3D grupi. Mi smo prva adresa za 3D printanje modela iz praha, bez obzira je li riječ o metalu ili polimerima, odnosno plastici. S bazom aplikacija koju stvaramo u Tehnoprogresu imamo rješenja za sve zahtjeve – govori Lončar i dometne kako ni 3D tehnologije ne uspijevaju zadovoljiti čest zahtjev, da traženi predmet, prototip bude gotov – jučer.

Ali, zato i dalje postoji specifičnost kao vrlo važna karakteristika primjene 3D printa.

Danas svi želimo nešto drugačije, onako kako mi to vidimo. Na primjer, moje pozivnice za vjenčanje napravljene su uz pomoć 3D tehnologija i siguran sam da takve neće imati nitko na svijetu – govori zadovoljan zbog te činjenice.

U djetinjstvu sam gledao robote koji sami stvaraju. Mislio sam da je to daleka budućnost. Prevario sam se, jer to je sadašnjost. Upravo danas imam prilike to vidjeti kao dio mogućnosti u 3D tehnologijama – govori Denis. I onda podsjeti na zanimljivu činjenicu. Jedan smo takav uređaj kao čovječanstvo poslali u svemir. Ukoliko nam tamo, daleko od Zemlje, zatreba nešto isprintati, i to još s jučerašnjim danom – kaže kroz osmijeh.

https://www.tehnoprogres.hr/wp-content/uploads/2022/02/Denis-Horina-1280x640.jpg

Gurnuti glavu ispod dijela stroja teškog 600 kilograma i tražiti mikronski sitnu grešku može netko kao Denis Horina, osoba koja ima ozbiljne živce i dobar osmjeh.

Denis Horina, voditelj Tehnoprogresovog servisa, jedan je od rijetkih servisera CNC strojeva iz grupacije Georg Fischer. Njegov posao je da putuje i ispravlja sitne greške na velikim strojevima da bi sve bilo savršeno.

Denis Horina voditelj je servisa koji poznaje elektroniku, mehaniku, matematiku, hidrauliku, IT i svašta drugo. Ponajviše logiku.

Denis voli motore i ples, nogomet i tenis. Često putuje. Radi na ogromnim strojevima, traži greške manje od vrha igle.

Denisov posao je detektirati i otkloniti kvarove na CNC strojevima, od kompliciranih do najjednostavnijih, od mehaničkih do softverskih.

Da bi bio uspješan u popravljanju i održavanju stroja koji može biti velik poput lokomotive, težak i do 30 tona, Denis, koji je završio elektrotehniku mora poznavati razne znanosti, poznavati softvere i znati ih instalirati, ali u svemu tome, biti beskrajno logičan, pedantan i razmišljati o načinu kako pojedini stroj radi. – Što više znaš, imaš više posla s tim strojevima – kaže Denis koji je edukaciju o složenim strojevima usavršavao u Švicarskoj.

Raditi za Tehnoprogres znači imati kartu za ostatak svijeta

Iako djelatnik Tehnoprogresa, ime Denisa Horine se nalazi i u imenicima stručnjaka švicarske korporacije. Tehnoprogres je, naime, zastupnik Georg Fischer strojeva, međunarodne mega-tvrtke sa sjedištem u Švicarskoj čija povijest proizvodnje alata i strojeva počinje 1802. godine kupovinom vodenog mlina, a danas su vodeći u svijetu cijevnog transporta kemikalija, vode i plina, izrade odljevaka za auto, avio, aero i druge industrije te razne strojeve i alate koji koriste lasere, 3D tehnologiju i digitalnu tehnologiju. Tvrtka Georg Fischer je u svom rastu preuzela razne druge tvrtke kao što su Mikron, Step Tec i druge, ima preko 15 tisuća djelatnika u 58 tvornica, a Tehnoprogres servisira njihove strojeve u području cijele regije.

– Riječ je o vrlo preciznim strojevima, čija odstupanja smiju biti tek 10 do 15 mikrona – kaže Denis i s tom mjerom usporedi vlas kose koja ima 60 mikrona, a to je odstupanje koje je neprihvatljivo. – Pojavi li se nečistoća velika kao jedna vlas, onda se geometrija proizvoda poremeti do te mjere da bude neprihvatljiva – opisuje zahtjeve preciznosti. Da bi se postigla zahtijevana čistoća, sve se površine maksimalno čiste prije zatvaranja stroja. Uoči li se nečistoća, nešto što remeti zahtijevane mjere, tada je potrebno otvoriti stroj, u potpunosti ga opet očistiti i sve ponoviti. A to je tek početak rada osjetljivog stroja.

Tehnoprogres je odlučio proširiti svoje poslovanje i na usluge servisiranja i tako se Denis zaposlio, iako nije točno znao kako će izgledati njegov posao i što se od njega očekuje. Sve dok mu nije rečeno da za dva dana odlazi u Švicarsku. Obuka je započela konkretnim zadatkom – u Njemačkoj je trebao pripremiti stroj koji se isporučivao u Srbiju. Najbolji način da upozna stroj koji će servisirati bio je da ga očisti, krpicom i alkoholom, djelić po djelić. Nakon tjedan dana čišćenja, u Švicarskoj je učio od tamošnjih servisera, upoznavao se s novim softverom i strojevima, nadograđivao postojeće strojeve novim softverima da bi nakon par mjeseci obučavao druge servisere u Mađarskoj, Rusiji i Švedskoj novim kompjutorskim programima.

– Instalirati stroj je zahtjevan posao jer ga treba s kamiona staviti u pogon, spojiti sve potrebne dijelove koji nisu na njemu pri izlasku iz tvornice i staviti ga u pogon – opisuje Denis početak života jednog CNC stroja koji treba pažljivo servisirati.

Svi znaju da je izbjeći servis najgora stvar

Ponekad se dogodi da tvrtke nastoje izbjeći servisiranje, ali to je kao i s vrhunskim automobilima, kada ni uz najbolju volju lokalni mehaničar ne uspijeva uočiti i napraviti sve potrebno. Onda se pale crvene lampice i počinju pozivi upomoć. Nema servisera, svi zovu samo kada imaju problem, velik je pritisak i mnogi zaobilaze ovaj posao. U konačnici, posao je opasan. Neki puta je potrebno raditi ispod dijelova koji su teški 600 i više kilograma, a istodobno rješavati problem koji uključuje razne znanosti – govori Denis o neprivlačnim dijelovima servisiranja. Pritom govori s osmijehom. Važno je smisliti sigurno i trajno rješenje. Prošli je mjesec dva tjedna proveo u Švicarskoj, instalirajući s robotom jednu mašinu i popravljajući i dorađujući još četiri stroja. Prije toga je bio u Abu Dabiju, očekuje ga odlazak u Srbiju, život mu je u kalendaru. – Vrlo intenzivno. Nakon cijelog dana na stroju, navečer bih rješavao upite iz raznih tvrtki u vezi njihovih strojeva. Ali, zanimljiv je posao, puno je zadovoljstva u osjećaju da si riješio problem – kaže Denis.

Izbjegavati štrebere ne znači izbjeći učenje i znanje  

Najbolje od svega je da je Denis postao serviser sasvim slučajno. Fakultet je nevoljno upisao u Osijeku jer je pri dolasku u Zagreb iz svog Daruvara stekao dojam da je Zagreb teško mjesto za život. Procijenio je to vidjevši prosjake oko autobusnog kolodvora. Dodatno, na PMF-u je naletio na ekipu koja mu je djelovala suviše štreberski. Nije htio postati takav. U Osijeku se pojavio na prijemnom, nije očekivao previše od sebe dok mu nije zazvonio telefon i dok mu nisu javili da je među 40 najboljih i ima pravo na besplatno studiranje. U Tehnoprogres je došao nakon što je napisao nebrojeno mnogo molbi za posao, radio u drugim tvrtkama, ali zbog krize i raznih drugih okolnosti, ni jedan posao nije ispao trajnije rješenje. Sve se poklopilo oglasom Tehnoprogresa. Denis nije birao posao, posao je izabrao njega. Folklor u Češkoj besedi je prestao biti hobi dolaskom u Zagreb, tu negdje je prestalo i bavljenje motorima i sportom, a svu energiju i slobodno vrijeme između putovanja preuzela je obitelj.